Kupovina zvučnika (studijski monitori)

Pošto smo razjasnili neke stvari o setovanju vašeg audio računara, biranju zvučne karte, vreme je da idemo dalje. Pokušaćemo da se izrazimo što jednostavnije, jer je ovaj vodič namenjen pre svega ljudima koji tek ulaze u muzičke vode.

U principu, šema je logična i jednostavna-da biste snimili PRAVI zvuk vašeg instrumenta ili glasa, potreban vam je dobar mikrofon. Da bi pravi zvuk tog mikrofona stigao čitav do računara, potrebna vam je dobra zvučna karta. E sad, ako ste već prošli ove dve stavke, ostaje vam treća-potrebni su vam dobri zvučnici da čujete to što je snimljeno.

mackie-824

Reprodukovanje zvuka u studijima se vrši preko specijalnih studijskih zvučnika, takozvanih MONITORA. Oni se razlikuju od običnih zvučnika po tome što daju PRAVI zvuk nekog snimljenog materijala. Hi-Fi uredjaji “boje” zvuk, dodaju mu bass i treble da bi zvučao bolje. Na primer, pesma koju volite je neka stvar gde ima puno basa i bubnjeva. Na studijskim zvučnicima poslušate tu istu pesmu- ali tamo se bas ne čuje toliko. To je normalno,  jer ideja studijskih zvučnika je da oni ne “farbaju” zvuk, to jest da daju tačno one frekvencije koje su zapravo i snimljenje. U preslušavanju raznih numera na studijskim zvučnicima čućete neke stvari koje nikad niste culi na Hi-Fi uredjaju, na nekim numerama čućete greške koje su napravili producenti (previše basa, pretih glas, prejake gitare…).

Sve bi ovo bilo odlično, ali nažalost, ipak teorija da studijski monitori ne farbaju zvuk je tačna samo na papiru. Svaki studijski zvučnik pomalo “boji” zvuk. Poenta je samo naći mu frekvenciju gde ima “falinku”, onda neće biti problema. To se radi tako što posle završenog miksa na monitorima, materijal preslušate na što je više moguće hi-fi uredjaja (na svojoj mini-liniji,  kod sebe u kolima na mono radiju,  kod prijatelja na njegovim zvucnicima..) Vremenom,  naučićete da radite na svojim zvučnicima bez greške.

Koje studijske monitore kupiti ?

Izbor zvučnika ostavljam vama, ne želim da favorizujem niti jednog proizvodjača. Rećiću vam nekoliko važnih stvari na koje morate obratiti pažnju pri kupovini zvučnika za studio.

Po pravilu, studijski zvučnici ne farbaju zvuk. Oni ne treba da zvuče “lepo”, oni prosto daju pravu sliku neke pesme. Ako je pesma vašeg omiljenog izvođača loše isproducirana, to će se čuti na monitorima. Vaša omiljena techno pesma zvuči bez basa, ili sa jako malo basa,i vi zbog toga odlučujete da ne kupite te zvucnike? Ne, nemojte mesati HI-FI zvučnike i studijske zvučnike.

Zato, učinite sledeće:  Uzmite nekoliko diskova sa omiljenom muzikom, to jest sa muzikom koju jako dobro poznajete. Pođite u neku od naših muzičkih prodavnica i zamolite prodavce da Vam puste te cd-ove preko zvučnika koji vas interesuju. Poslušajte odnose basa, srednjih i visokih tonova, poslušajte nekoliko razlicitih setova zvučnika, i samo tako izaberite zvučnike po svom izboru.  Savetujem da odnesete neki materijal gde ima dosta akustičnih gitara, pa onda neki gde je samo bas i bubanj. Najbolje je uzeti zvučnike koji su najviše po vašem ukusu.

Pored zvuka, pri kupovini studijskih zvučnika uzima se u obzir i “ear fatique”, to jest  “zamor ušiju”.To je vreme koje možete da provedete radeći na zvučnicima bez zamora, jer kada se to desi, počinjete gubiti uvid u frekvencije i tada se prave greške (čujete previše basa na mestu gde je bas odlično namešten, čini Vam se da treba otvoriti visoke tonove,  iako to samo kvari miks.

Postoji jos jedan problem, u većini  naših muzičkih radnji ne postoji mnogo veliki izbor studijskih zvučnika. Naravno, svaki model možete naručiti, ali kako, ako ga prethodno niste čuli? Ako poznajete nekoga ko ima neke studijske zvučnike, onda je stvar lakša, ali šta ako nemate nikoga ko bi vam mogao dati da čujete kako zvuče studijski monitori?

Tu na scenu stupa internet.  Pretražite internet,  nađite mišljenja ljudi o studijskim zvučnicima koji vas interesuju, pogledajte recenzije tih zvučnika, povežite se sa ljudima koji imaju određene zvučnike,  zamolite ih da vam kažu neke njihove osobine u realnom radu.  Kažem u realnom radu,  jer je pravilo,  nažalost,  da specifikacije monitora na papiru ne odgovaraju uvek pravim njegovim performansama.

Opet, treba rasmišljati racionalno. Možete kupiti dva zvučnika od po 10.000 evra, ali njihov zvuk neće doći do izražaja ako nemate akustički obrađenu kontrolnu sobu i idealan studio u kom radite.

Studijski monitor je veoma osetljiva sprava, pa ih nemojte  “odpanjivati”  bez potrebe.  Zvuk koji ulazi u njih nigde ne sme da distorzira.

Zvuk monitora se menja u prvih 10-14 dana (100 sati) ,  jer opne  “popuštaju”, tako da se ne savetuje nikakav ozbiljan producentski rad na njima za to vreme. To vreme možete iskoristiti da se polako upoznajete sa zvučnicima  i preslušavate muziku. Posle toga, možete krenuti sa radom.

Od pozicije studijskih zvučnika, kao i od akustičke obrade prostorije u kojoj se oni slušaju zavisi mnogo, ali o tome će biti reči kasnije. Za početak, treba samo voditi računa da zvučnici budu udaljeni najmanje 70 cm od svakog zida i da glava producenta sa dva zvučnika čini jednakostranični trougao.

Postoji još jedna stvar koju bih ovde naveo. Famozni model Yamaha NS10 je zvučnik koji mnogi početnici favorizuju, jer su svuda čuli odlične kritike. Istina je da je ovaj zvučnik studijski standard dugi niz godina, taj zvučnik vidimo na mnogim današnjim spotovima.  Ali tu postoji jedna stvar koju mnogi ne znaju. Naime, Yamaha NS10 je,  po standardu MONITORA ubedljivo NAJGORI zvučnik ikad napravljen.

Stvar je u tome  što, ako na ovom zvučniku namestite dobar zvuk, on će biti idealan na ostalim sistemima.To uglavnom mogu da urade ljudi koji poznaju zvuk NS10,  ljudi koji dugi niz godina rade sa tim zvučnikom. Ne zanosite se sa mišlju da je NS 10 jedini  monitor koji koriste ljudi u inostranstvu (i kod nas). Stranci (u velikim studijima) imaju sobu, punu zvučnika,u kojoj se nalaze zvučnici od 100 pa do 50-100.000 evra. Producent tu sedi i prebacuje zvuk sa jednog na drugi par zvučnika i piše sta je našao kao manu.

NS10 oni uglavnom koriste za miks, u produkciji imaju zvučnike koji idu mnogo preko ovog zvučnika. Zato, oprez. Ako imate dovoljno novca da uložite samo u jedan par zvučnika, dobro preslušajte i druge firme, pogotovu što se Yamaha NS10 više ne proizvodi, pa ćete naći samo polovan par ovih zvučnika. Savetujem sledeće: Ako možete da kupite dva para zvučnika, kupite Yamahe NS10 i jos jedan par, po vašem izboru. Onda možete naučiti da radite na YamahaNS10, jer ćete moći da upoređujete zvuk sa ova dva para monitora.

behringer-truthUpozorio bih još na jedan model. Behringer TRUTH serija monitora. Sada je u prodaji nova verzija ovog zvučnika, jer se ispostavilo na dosta primera da je prva verzija “TRUTH”-a bila neispravna, da je hvatala radio frekvencije na tweeter-u.  Neki nisu imali problema (recimo,behringer jedan moj prijatelj ima ove zvučnike, i on nije imao nikakvih problema), ali neki bogami jesu,  a to je čak dotle došlo da je Behringer počeo da pravi seriju, čija je oznaka 2031A (prva verzija je samo 2031) dodata na postojeće ime.

Kažu da sada nema problema, pa ipak, ja to ne mogu da potvrdim, jer nisam čuo novu verziju zvučnika. Imajte to na umu, za svaki slučaj, izbegnite prvi model ovog zvučnika.

Yamaha-MSP5

Ja vam neću preporučiti neki određen model zvučnika, jer kao što sam rekao, to je stvar ukusa, reći ću vam samo koji su modeli kod nas najpopularniji, pa ih poslušajte. To su naravno Yamaha NS10, poslušajte i nove modele MSP5 i MSP10Alesis M1MK2, Tannoy Reveal, Event 20/20 bas (i generalno eventova serija project studio monitora), Behringer Truth, Mackie hr824 (skupi zvučnici, ali ako imate novca, obavezno ih poslušajte), Mackie HR624, Genelec 1031A.

 

Mackie-624Evo linka na kom ćete naći poređenja nekih monitora  i review-e muzicke opreme: http://www.prorec.com

Ne očekujte da vaša muzika bude bolja na ovim zvučnicima, naprotiv, ona ce zvučati lošije nego sto ste inače navikli, ali će Vam posle rada na njima, kada budete uporedili svoj raniji rad i sadašnji, biti jasno zašto su studijski zvučnici neizostavan deo svakog ozbiljnog muzičkog studija. (Tekst je pisan pre nekoliko godina, zato uzmite u obzir i sadašnje novije modele u razmatranje).

Autor: Mirko Suković

Povezani tekstovi: